Blog

Priprema za štampu – osnovni pojmovi i industrijski standardi

Priprema fajla za štampu traži standarde da bi otisak bio dobar. Saznajte razliku između vektorske i rasterske grafike, šta znači rezolucija, zašto RGB nije isto što i CMYK i prepust, gde je sigurna zona i kada fontove pretvoriti u krive.

Februar 28, 2026 • 4 min čitanja

Autor T-Print

PočetnaBlogPriprema za štampu – osnovni pojmovi i industrijski standardi

Priprema fajla za štampu često deluje jednostavno , međutim, ukoliko se ne ispoštuju industrijski standardi razočaranje prilikom dobijanja štampanog materijala je vrlo verovatno.

U nastavku objašnjavamo osnovne pojmove i standarde koji se koriste u profesionalnoj pripremi za štampu.

Vektorska i rasterska grafika

Postoje dva osnovna tipa grafike koja se koriste u štampi – vektorska i rasterska.

Vektorska grafika se sastoji od matematički definisanih linija i površina. To znači da se može neograničeno uvećavati bez gubitka kvaliteta jer su linije razgraničenja među bojama precizno definisane. Bez obzira da li se štampa na vizitkarti ili na bilbordu, slika ostaje ista.

Vektor je idealan za:

  • Logotipe
  • Tekst
  • Ilustracije
  • Grafike sa jasnim linijama

Najčešći vektorski formati su: PDF, AI, EPS, CDR.

Rasterska grafika (fotografije) sastoji se od piksela – malih tačaka koje čine sliku. Kvalitet slike zavisi od ukupnog broja piksela i njihove gustine u odnosu na veličinu štampe.

Kada se rasterska slika previše uveća, pikseli postaju vidljivi i dolazi do zamućenja ili pretvaranja slike u kvadratiće.

Najčešći rasterski formati su: JPG, PNG, TIFF.

Šta je rezolucija slike?

Kada pretražujete internet u potrazi za odgovarajućim fotografijama najčešće ćete se susresti sa veličinama fotografija u formatu, na primer, 1024×1024 piksela. To znači da, u navedenom slučaju, slika ima 1024 piksela u širinu i 1024 piksela u visinu.

DPI (dots per inch), odnosno rezolucija slike, je broj tačaka/piksela po jednom inču.
Industrijski standard za štampu materijala koji se gleda iz blizine je 300dpi (oko 118,1 piksel po cm), ali šta to znači u praksi?

To znači da biste fotografiju 1024×1024 trebali da štampate u veličini 3,4×3,4 inch-a (8,67×8,67 cm) kako bi zadovoljila industrijske standarde kada je oštrina u pitanju.

Industrijski standardi rezolucije:

  • 300 DPI – standard za materijale koji se gledaju iz blizine (vizitkarte, flajeri, brošure, manji posteri)
  • 150 DPI – srednji i veći formati koji se gledaju sa određene distance
  • 100 DPI ili manje – vrlo veliki formati (baneri, bilbordi), jer se gledaju sa veće udaljenosti

Važno je da rezolucija bude prilagođena nameni i veličini štampanog materijala, odnosno udaljenosti sa koje će se posmatrati.

RGB i CMYK – zašto boje izgledaju drugačije?

RGB (Red, Green, Blue) je sistem boja koji koriste ekrani.

CMYK (Cyan, Magenta, Yellow, Black) je sistem boja koji se koristi u štampi, gde se različite boje i njihove nijanse dobijaju mešanjem pomenutih boja.

RGB prikaz boja na ekranu deluje intenzivnije jer ekran emituje svetlost, zbog čega možete steći utisak da štamparija nije uradila dobar posao ako ste im pripremu poslali u RGB paleti. Šta se ustvari desilo? Štampači koriste CMYK paletu, zbog čega tzv RIP softver koji sa računara šalje štampaču podatke za štampu prebacuje RGB u ekvivalentne CMYK boje po nekom algoritmu.

Da li to znači da će svi štampači dati isti kvalitet boja? Neće zato što: različiti proizvođači boja ne koriste iste tehnologije prilikom njihovog pravljenja, štampači moraju imati prilagođenje profile za mešanje boja u zavisnosti od proizvođača itd… To je tema koja verovatno zahteva poseban post.

Šta je važno da znate? Fajl pripremljen u RGB modu može u štampi dati drugačiji ton, naročito kod jarkih zelenih, plavih i neon nijansi. Zato je bitno da svoju pripremu prebacite u CMYK paletu kako biste približnije videli kako će izgledati štampa.

Prepust i sečenje

Kod štampe koja se seče na tačan format (vizitkarte, flajeri, posteri), potrebno je ostaviti dodatnih 3 mm sa svake strane (tzv. bleed). Bez tog dodatka može doći do pojave belih linija na ivicama nakon sečenja.

Zbog čega? Štampači (ovo je izraženije u digitalnoj štampi) ne povlače svaki papir jednako i može doći do blagog pomeranja štampe. Kada se kasnije štampani materijal seče na grafičkom nožu rez može izgledati idealno na prvom papiru ali postoji mogućnost da je na nekom od papira ispod štampa pomerena zbog čega će se pojaviti bela linija na ivicama.

Sigurna zona

Tekst i važni elementi ne bi trebalo da budu previše blizu ivice. Preporučuje se minimalno 3–5 mm razmaka od ivice kako bi se izbeglo neželjeno odsecanje teksta u slučaju da je štampa na nekom papiru malo pomerena.

Fontovi i konvertovanje u krive

Pre slanja u štampu, tekst je potrebno konvertovati u krive. Nakon konverzije u krive tekst će biti sačuvan kao skup linija umesto fonta u kom je napisan.

U suprotnom, ukoliko štamparija nema instaliran isti font, može doći do promene izgleda teksta.

Zaključak

Pravilna priprema fajla direktno utiče na kvalitet štampe i gotovog proizvoda.

Razumevanje osnovnih pojmova pomaže da izbegnete greške i dobijete rezultat kakav očekujete.
Nadamo se da smo Vam makar malo pomogli u tome.

Ukoliko niste sigurni da li je vaš fajl pripremljen prema standardima, možemo izvršiti proveru i prilagoditi ga pre štampe.

Kako do usluge?

U slučaju da imate potrebu za uslugama štampe možete nas kontaktirati putem kontakt forme, telefonom ili email-om na kontakt@t-print.rs.

Ukoliko smo u mogućnosti da pružimo potrebnu uslugu, nakon razmene svih potrebnih informacija dajemo Vam ponudu za traženu robu/usluge sa cenom i rokom izrade. Ako Vam uslovi odgovaraju krećemo u realizaciju posla.

Kontaktom i razmenom informacija ne stičete nikakve obaveze. Tu smo da Vam pomognemo da donesete odluku.

 

Kontaktiraj nas

Ukoliko niste u mogucnosti da nas pozovete, posaljite nam upit

Saglasnost(Required)